NAŠI KAJKAVSKI RJEČNICI SVEČANO PREDSTAVLJENI U ETNOGRAFSKOM MUZEJU U ZAGREBU
Rijetko koja škola može se pohvaliti vlastitim izdanjima knjiga, a pogotovo je malo škola koje su izdale rječnike. Naša škola posebno brine o njegovanju kajkavskoga govora stubičkoga kraja tako da u školi već 20 godina djeluje grupa izvannastavnih aktivnosti Mala Kajkaviana. Upravo u krilu te vesele skupine djece i njihove voditeljice Danice Pelko sastavljena su i izdana već 3 kajkavska rječnika:
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja (2016.)
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja: 2. izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom (2018.)
Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja (2019.)
Sva 3 rječnika svečano su predstavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu 6. veljače 2020. U uvodnoj riječi ravnateljica Muzeja Goranka Horjan pohvalila je rad i trud djece i njihove mentorice na očuvanju jezične kulturne baštine. Na veselje publike predstavljanje je počelo kratkim programom koji su izveli učenici naše škole. Lovro Lacković je na violini odsvirao Mi sme dečki Stubice doma, a Ema Hren i Patricia Jozić izvele su svoje pjesme Gda sam mala bila i Zagorski bregi. Dr. sc. Mijo Lončarić iscrpno je i nadahnuto govorio o kajkavskom dijalektu bazirajući svoje predavanje na karti kajkavskih narječja koju je sam izradio. Puno smo saznali o osobitostima lokalnih kajkavskih govora i o putevima i načinima njihovog istraživanja. Željka Horvat Vukelja je govorila o naporima OŠ Donja Stubica da sačuva od zaborava lokalnu inačicu kajkavskog govora i o knjižnici OŠ Donja Stubica kao mjestu susreta i okupljalištu djece. Otkrila je kako je došlo do ideje za sastavljanje rječnika. Danica Pelko kao urednica sva tri rječnika govorila je o tome kako su nastali rječnici, nastojala ih je predstaviti publici, a posebno slušni rječnik koji se nalazi na web stranici: www.kajkavskigovor.com . Također je rekla nešto o svojem istraživanju kurikula hrvatskog jezika i književnosti i čitanki za osnovnu školu. Iznijela je svoj plan za revitalizaciju kajkavštine u školama i predstavila rad na velikom kajkavskom rječniku stubičkoga kraja koji će u izdanju Društva Kajkaviana izaći za nekoliko godina. Predstavljanje su završile naše učenice Marta Drempetić Hrčić i Patricia Jozić koje su izvele svoje pjesme Muoj klavirista i Sunce, a na samom kraju Lovro Lacković nam je odsvirao Veselo, veselo Zagorci.
Ako je suditi po odazivu na predstavljanje i po interesu za rječnike, kajkavski ima budućnost. Predstavljanje su svojim prisustvom uveličale predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: načelnica sektora za unapređenje odgoja i obrazovanja Katarina Grgec i savjetnica za školske knjižničare Mira Zovko te savjetnica za školske knjižničare Adela Granić iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Također nam je bilo veliko zadovoljstvo imati u publici književnicu i novinarku Božicu Brkan te glavnu i odgovornu urednicu časopisa Kaj Božicu Pažur. Kad se sve ove glave slože i udruže nadamo se da ćemo naći načina za bolju zastupljenost dijalekata u školskim kurikulima i da će nam u konačnici rječnici sve manje trebati jer ćemo razumjeti lokalni jezik i govoriti zavičajnim govorom. Jer ne smijemo zaboraviti onu slavnu Humboltovu rečenicu: „Dijalekt je jezik majke i majka jezika.“
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja (2016.)
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja: 2. izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom (2018.)
Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja (2019.)
Sva 3 rječnika svečano su predstavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu 6. veljače 2020. U uvodnoj riječi ravnateljica Muzeja Goranka Horjan pohvalila je rad i trud djece i njihove mentorice na očuvanju jezične kulturne baštine. Na veselje publike predstavljanje je počelo kratkim programom koji su izveli učenici naše škole. Lovro Lacković je na violini odsvirao Mi sme dečki Stubice doma, a Ema Hren i Patricia Jozić izvele su svoje pjesme Gda sam mala bila i Zagorski bregi. Dr. sc. Mijo Lončarić iscrpno je i nadahnuto govorio o kajkavskom dijalektu bazirajući svoje predavanje na karti kajkavskih narječja koju je sam izradio. Puno smo saznali o osobitostima lokalnih kajkavskih govora i o putevima i načinima njihovog istraživanja. Željka Horvat Vukelja je govorila o naporima OŠ Donja Stubica da sačuva od zaborava lokalnu inačicu kajkavskog govora i o knjižnici OŠ Donja Stubica kao mjestu susreta i okupljalištu djece. Otkrila je kako je došlo do ideje za sastavljanje rječnika. Danica Pelko kao urednica sva tri rječnika govorila je o tome kako su nastali rječnici, nastojala ih je predstaviti publici, a posebno slušni rječnik koji se nalazi na web stranici: www.kajkavskigovor.com . Također je rekla nešto o svojem istraživanju kurikula hrvatskog jezika i književnosti i čitanki za osnovnu školu. Iznijela je svoj plan za revitalizaciju kajkavštine u školama i predstavila rad na velikom kajkavskom rječniku stubičkoga kraja koji će u izdanju Društva Kajkaviana izaći za nekoliko godina. Predstavljanje su završile naše učenice Marta Drempetić Hrčić i Patricia Jozić koje su izvele svoje pjesme Muoj klavirista i Sunce, a na samom kraju Lovro Lacković nam je odsvirao Veselo, veselo Zagorci.
Ako je suditi po odazivu na predstavljanje i po interesu za rječnike, kajkavski ima budućnost. Predstavljanje su svojim prisustvom uveličale predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: načelnica sektora za unapređenje odgoja i obrazovanja Katarina Grgec i savjetnica za školske knjižničare Mira Zovko te savjetnica za školske knjižničare Adela Granić iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Također nam je bilo veliko zadovoljstvo imati u publici književnicu i novinarku Božicu Brkan te glavnu i odgovornu urednicu časopisa Kaj Božicu Pažur. Kad se sve ove glave slože i udruže nadamo se da ćemo naći načina za bolju zastupljenost dijalekata u školskim kurikulima i da će nam u konačnici rječnici sve manje trebati jer ćemo razumjeti lokalni jezik i govoriti zavičajnim govorom. Jer ne smijemo zaboraviti onu slavnu Humboltovu rečenicu: „Dijalekt je jezik majke i majka jezika.“
STUBIČKI KLARUŠ: SLIKOVNI RJEČNIK KAJKAVSKOGA GOVORA STUBIČKOGA KRAJA
Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) ističe: „Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.“
U skladu s ovim opredjeljenjem u Osnovnoj školi Donja Stubica posebna pažnja posvećuje se njegovanju tradicijske zavičajne kulture. Dio naše kulturne baštine je i jezična kulturna baština jer je jezik bitno, ako ne i najbitnije obilježje identiteta. U OŠ Donja Stubica s posebnom ljubavlju i pažnjom njeguje se zavičajni govor i to najviše unutar izvannastavne aktivnosti Mala Kajkaviana koja u školi djeluje od 2000-te godine. Daroviti učenici u toj maloj, ali vrijednoj skupini bave se stvaralaštvom na kajkavskom jeziku što je prepoznato i nagrađeno brojnim nagradama na literarnim natječajima. Posebno smo ponosni na 2. mjesto koje je članica Male Kajkaviane Magdalena Blagec ostvarila na Goranovom proljeću 2018. godine.
Pišući na predivnom jeziku zavičaja postali smo bolno svjesni tihog odumiranja kajkavskog jezika, posebno među mladima i djecom. U želji da se to zaustavi ili barem uspori, 2016. godine izdali smo Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji je okupio 3 200 pojmova. Rječnik je pobudio veliko zanimanje pa smo 2018. godine publicirali i drugo izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom. U on line izdanju rječnika moguće je čuti kako se svaka od 3 200 riječi izgovara.
U želji da potaknemo i malu djecu, naše najmlađe učenike, da što više govore kajkavskim jezikom, nastao je Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja. On je djelo učenika OŠ Donja Stubica, većinom članova Male Kajkaviane koji su velikom ljubavlju i pažnjom crtali i slikali kako bi najmlađima prenijeli znanje jezika na primjereni način. Nadajmo se da smo ovim simpatičnim rječnikom koji je sav u kvadratićima dodali još jednu kockicu u očuvanju naše bogate tradicije. Ovime je nastao mali rječnički komplet kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji se sastoji od tiskanog, zvučnog i slikovnog rječnika. Rječnik je nastao u suradnji s dr. sc. Anitom Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Rad na očuvanju stubičkoga govora prepoznao je i Grad Donja Stubica koji je podupro izdavanje slikovnog rječnika.
Stubički klaruš je u OŠ Donja Stubica svečano predstavljen 30. rujna 2019. Taj datum je važan za knjižnicu OŠ Donja Stubica jer je na taj dan prije točno 20 godina otvoren novi prostor knjižnice i čitaonice. A upravo je knjižnica mjesto u kojem se sastaju mali kajkavci, u kojem je nastao kajkavski abecedar, snimljen je zvučni kajkavski rječnik i u tom ugodnom prostoru slagao se i slikovni rječnik. Na predstavljanju su se okupljenima obratili ravnateljica škole prof. Sonja Martinek, gradonačelnik Nikola Gospočić i pomoćnica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Izrazili su zadovoljstvo brigom za očuvanje kajkavske jezične baštine stubičkoga kraja, a gradonačelnik je izrazio želju za izdavanjem velikoga kajkavskoga rječnika stubičkoga kraja koji je u nastajanju.
Dr. sc. Anita Celinić je u samom uvodu svog govora objasnila smisao našeg rada: …“jezično i etnografsko blago – čiji opstanak, u ovim vremenima koja sve ujednačuju, ovisi o ovoj našoj generaciji: ili ćemo ih čuvati i govoriti i zabilježiti – ili ćemo ih za buduće naraštaje izgubiti.“ Rječnik koji smo predstavili zove se Stubički klaruš i dr. Celinić je objasnila značenje naziva:
„To je, kako nas uči i rječnik koji predstavljamo, "ogrlica", izvorno je to "ogrlica od koralja", prema kojima je i dobila ime. Naime, "klaruš", negdje i "klariš" ili pak premetnuto "kraluš", došlo je u naš jezik preko mađarskoga oblika kláriš, a korijen riječi potječe iz latinskoga corallus, što znači 'koralj', od kojega su se ogrlice izrađivale nizanjem djelića po djelića, zrna po zrna. „ U riječi klaruš skriva se i simbolika ovog rječnika koji je niska divnih kajkavskih riječi kao što je klaruš niz perlica. Klaruš se nosi oko vrata s ponosom kao ures, jednako tako treba s ponosom govoriti naše domaće riječi i kititi se njima. Nek klaruš bude zakopčan oko našeg vrata!
U skladu s ovim opredjeljenjem u Osnovnoj školi Donja Stubica posebna pažnja posvećuje se njegovanju tradicijske zavičajne kulture. Dio naše kulturne baštine je i jezična kulturna baština jer je jezik bitno, ako ne i najbitnije obilježje identiteta. U OŠ Donja Stubica s posebnom ljubavlju i pažnjom njeguje se zavičajni govor i to najviše unutar izvannastavne aktivnosti Mala Kajkaviana koja u školi djeluje od 2000-te godine. Daroviti učenici u toj maloj, ali vrijednoj skupini bave se stvaralaštvom na kajkavskom jeziku što je prepoznato i nagrađeno brojnim nagradama na literarnim natječajima. Posebno smo ponosni na 2. mjesto koje je članica Male Kajkaviane Magdalena Blagec ostvarila na Goranovom proljeću 2018. godine.
Pišući na predivnom jeziku zavičaja postali smo bolno svjesni tihog odumiranja kajkavskog jezika, posebno među mladima i djecom. U želji da se to zaustavi ili barem uspori, 2016. godine izdali smo Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji je okupio 3 200 pojmova. Rječnik je pobudio veliko zanimanje pa smo 2018. godine publicirali i drugo izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom. U on line izdanju rječnika moguće je čuti kako se svaka od 3 200 riječi izgovara.
U želji da potaknemo i malu djecu, naše najmlađe učenike, da što više govore kajkavskim jezikom, nastao je Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja. On je djelo učenika OŠ Donja Stubica, većinom članova Male Kajkaviane koji su velikom ljubavlju i pažnjom crtali i slikali kako bi najmlađima prenijeli znanje jezika na primjereni način. Nadajmo se da smo ovim simpatičnim rječnikom koji je sav u kvadratićima dodali još jednu kockicu u očuvanju naše bogate tradicije. Ovime je nastao mali rječnički komplet kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji se sastoji od tiskanog, zvučnog i slikovnog rječnika. Rječnik je nastao u suradnji s dr. sc. Anitom Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Rad na očuvanju stubičkoga govora prepoznao je i Grad Donja Stubica koji je podupro izdavanje slikovnog rječnika.
Stubički klaruš je u OŠ Donja Stubica svečano predstavljen 30. rujna 2019. Taj datum je važan za knjižnicu OŠ Donja Stubica jer je na taj dan prije točno 20 godina otvoren novi prostor knjižnice i čitaonice. A upravo je knjižnica mjesto u kojem se sastaju mali kajkavci, u kojem je nastao kajkavski abecedar, snimljen je zvučni kajkavski rječnik i u tom ugodnom prostoru slagao se i slikovni rječnik. Na predstavljanju su se okupljenima obratili ravnateljica škole prof. Sonja Martinek, gradonačelnik Nikola Gospočić i pomoćnica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Izrazili su zadovoljstvo brigom za očuvanje kajkavske jezične baštine stubičkoga kraja, a gradonačelnik je izrazio želju za izdavanjem velikoga kajkavskoga rječnika stubičkoga kraja koji je u nastajanju.
Dr. sc. Anita Celinić je u samom uvodu svog govora objasnila smisao našeg rada: …“jezično i etnografsko blago – čiji opstanak, u ovim vremenima koja sve ujednačuju, ovisi o ovoj našoj generaciji: ili ćemo ih čuvati i govoriti i zabilježiti – ili ćemo ih za buduće naraštaje izgubiti.“ Rječnik koji smo predstavili zove se Stubički klaruš i dr. Celinić je objasnila značenje naziva:
„To je, kako nas uči i rječnik koji predstavljamo, "ogrlica", izvorno je to "ogrlica od koralja", prema kojima je i dobila ime. Naime, "klaruš", negdje i "klariš" ili pak premetnuto "kraluš", došlo je u naš jezik preko mađarskoga oblika kláriš, a korijen riječi potječe iz latinskoga corallus, što znači 'koralj', od kojega su se ogrlice izrađivale nizanjem djelića po djelića, zrna po zrna. „ U riječi klaruš skriva se i simbolika ovog rječnika koji je niska divnih kajkavskih riječi kao što je klaruš niz perlica. Klaruš se nosi oko vrata s ponosom kao ures, jednako tako treba s ponosom govoriti naše domaće riječi i kititi se njima. Nek klaruš bude zakopčan oko našeg vrata!
PREDSTAVLJENO 2. IZDANJE MALOGA RJEČNIKA KAJKAVSKOGA GOVORA STUBIČKOGA KRAJA
U OŠ Donja Stubica je 30. listopada 2018. opet bilo živo. Prikupila se publika koja voli kajkavski jezik kako bi proslavila 2. izdanje Rječnika koji je nastao kao školski projekt i projekt darovitih učenika koji se okupljaju u grupi izvannastavnih aktivnosti Mala Kajkaviana. Prisutne je srdačno pozdravila ravnateljica škole Sonja Martinek, gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić je pohvalio ovakav rad i izrazio nadu da će Stubica uskoro imati i veliki kajkavski rječnik. Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta viša savjetnica Katarina Grgec je također pohvalila projekt i obećala pomoć Ministarstva i u narednim projektima. O nastanku Rječnika ukratko je govorila glavna i odgovorna urednica Danica Pelko. Naglasila je kako je prvo izdanje rječnika od prije dvije godine u nakladi od 300 primjeraka „planulo“ u samo tri mjeseca pa se pojavila potreba za tiskanjem novog izdanja. To znači da je Rječnik zaživio, koristi se u školama i domovima. Rječnik je postao priručnikom za voditelje izvannastavnih aktivnosti diljem Zagorja, iako su razlike u govorima pojedinih dijelova Zagorja velike. Samim time postao je i ostao poticaj stvaralačkom radu na kajkavskom jeziku.
Rječnik je dobio 2. nagradu na Trijenalima zagorskog suvenira u Muzejima Hrvatskog zagorja. OŠ Donja Stubica je za rad Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja dobila posebnu pohvalu HRT-a u okviru projekta Zanemarena baština, a prezentacija o njemu je pokazana u okviru emisije Školski sat. No, pokazalo se da nedostaje akcentuacija pa je djeci i odraslima problem pogoditi kako se pravilno izgovara pojedina riječ. Zato smo uz drugo izdanje rječnika odlučili snimiti zvučni zapis kako bi se izbjegle dileme oko izgovora. U tijeku školske godine 2017./2018. u OŠ Donja Stubica snimao se zvučni zapis Rječnika. U snimanju zvučnog zapisa su sudjelovali ovi učenici OŠ Donja Stubica: Antares Jaić, Paola Novak, Lovro Lacković, Marta Drempetić-Hrčić, Ema Hren, Marta Drempetić, Marta Hren, Marko Gorupec, Magdalena Blagec, Paula Jozić i Petra Fišter, članovi Male Kajkaviane. Snimanje je provodila voditeljica projekta Danica Pelko. Treba naglasiti da je ovo snimanje bilo ujedno i vježba za učenike, a nadamo se i da će korisnici uživati u ljepoti dječjih glasova preslušavajući Rječnik. Multimedijalni rječnik je nastao uz velikodušnu pomoć dragih ljudi iz IT zajednice. Svatko tko nabavi novo izdanje Rječnika dobit će i adresu web stranice na kojoj se nalazi multimedijalni rječnik i šifru na temelju koje može preslušavati riječi.
O Rječniku je nadahnuto govorila poznata spisateljica Božica Brkan koja piše i na standardnom i na kajkavskom hrvatskom jeziku. Naglasila je važnost očuvanja dijalekata, govorila o vrijednosti i važnosti zavičajnog govora te o njegovoj ranjivosti i mogućnosti nestanka. Istaknula je da ovakvi projekti pomažu u očuvanju i popularizaciji kajkavskog jezika. Evo kako cijeli projekt vidi Božica Brkan: "Nadam se također da će barem netko od malih jezikoslovaca ostati i životno zainteresiran za temu, ma u kojem obliku. To je, zapravo, prava škola za život!" Dr. sc. Anita Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje govorila je o Rječniku sa stručne strane. Počela je s činjenicom da je jezik bitno obilježje našeg identiteta naglašavajući koji je smisao očuvanja lokalnih govora i koliko u tome mogu pomoći ovakvi rječnici kao ovaj koji je nastao u OŠ Donja Stubica. "Međutim, najvažnije je da se jezik govori, da se koristi u svim situacijama u kojim nije nužno koristiti se standardnim jezikom. Mnoge lijepe i vrijedne stvari poput odjeće mogu se spremiti u škrinjicu, ali ne i govor, koji se, da bi se održao, mora – govoriti."
Predstavljanje Rječnika je bilo prigoda da daroviti učenici iz Male Kajkaviane izgovore svoje stihove na kajkavskom jeziku. U programu je sudjelovala Magdalena Blagec koja je ove godine nagrađena 2. nagradom za učenike osnovnih škola na Goranovom proljeću, nastupile su i učenice Antares Jaić, Ema Hren i Patricia Jozić koje su bile nagrađene i pohvaljene u okviru ovogodišnjeg Festivala dječje knjige. Marta Drempetić Hrčić je pročitala svoju pjesmu Babičini štruklji u spomen na djeda Zorislava Drempetića Hrčića kojeg mnoge veze vežu sa školom u Stubici.
Da bi se jezik spasio od zaborava, potrebno je učiniti mnogo više od jednog rječnika. Učinili smo malo, ali smatramo da je ono što smo učinili važno pa ćemo ponoviti riječi dr. sc. Celinić sa predstavljanja: „Poznati je jezikoslovac rekao da je prava čovjekova domovina jezik – dodala bih: ako je jezik domovina, mjesni, materinji govor nam je zavičaj.“
Rječnik je dobio 2. nagradu na Trijenalima zagorskog suvenira u Muzejima Hrvatskog zagorja. OŠ Donja Stubica je za rad Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja dobila posebnu pohvalu HRT-a u okviru projekta Zanemarena baština, a prezentacija o njemu je pokazana u okviru emisije Školski sat. No, pokazalo se da nedostaje akcentuacija pa je djeci i odraslima problem pogoditi kako se pravilno izgovara pojedina riječ. Zato smo uz drugo izdanje rječnika odlučili snimiti zvučni zapis kako bi se izbjegle dileme oko izgovora. U tijeku školske godine 2017./2018. u OŠ Donja Stubica snimao se zvučni zapis Rječnika. U snimanju zvučnog zapisa su sudjelovali ovi učenici OŠ Donja Stubica: Antares Jaić, Paola Novak, Lovro Lacković, Marta Drempetić-Hrčić, Ema Hren, Marta Drempetić, Marta Hren, Marko Gorupec, Magdalena Blagec, Paula Jozić i Petra Fišter, članovi Male Kajkaviane. Snimanje je provodila voditeljica projekta Danica Pelko. Treba naglasiti da je ovo snimanje bilo ujedno i vježba za učenike, a nadamo se i da će korisnici uživati u ljepoti dječjih glasova preslušavajući Rječnik. Multimedijalni rječnik je nastao uz velikodušnu pomoć dragih ljudi iz IT zajednice. Svatko tko nabavi novo izdanje Rječnika dobit će i adresu web stranice na kojoj se nalazi multimedijalni rječnik i šifru na temelju koje može preslušavati riječi.
O Rječniku je nadahnuto govorila poznata spisateljica Božica Brkan koja piše i na standardnom i na kajkavskom hrvatskom jeziku. Naglasila je važnost očuvanja dijalekata, govorila o vrijednosti i važnosti zavičajnog govora te o njegovoj ranjivosti i mogućnosti nestanka. Istaknula je da ovakvi projekti pomažu u očuvanju i popularizaciji kajkavskog jezika. Evo kako cijeli projekt vidi Božica Brkan: "Nadam se također da će barem netko od malih jezikoslovaca ostati i životno zainteresiran za temu, ma u kojem obliku. To je, zapravo, prava škola za život!" Dr. sc. Anita Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje govorila je o Rječniku sa stručne strane. Počela je s činjenicom da je jezik bitno obilježje našeg identiteta naglašavajući koji je smisao očuvanja lokalnih govora i koliko u tome mogu pomoći ovakvi rječnici kao ovaj koji je nastao u OŠ Donja Stubica. "Međutim, najvažnije je da se jezik govori, da se koristi u svim situacijama u kojim nije nužno koristiti se standardnim jezikom. Mnoge lijepe i vrijedne stvari poput odjeće mogu se spremiti u škrinjicu, ali ne i govor, koji se, da bi se održao, mora – govoriti."
Predstavljanje Rječnika je bilo prigoda da daroviti učenici iz Male Kajkaviane izgovore svoje stihove na kajkavskom jeziku. U programu je sudjelovala Magdalena Blagec koja je ove godine nagrađena 2. nagradom za učenike osnovnih škola na Goranovom proljeću, nastupile su i učenice Antares Jaić, Ema Hren i Patricia Jozić koje su bile nagrađene i pohvaljene u okviru ovogodišnjeg Festivala dječje knjige. Marta Drempetić Hrčić je pročitala svoju pjesmu Babičini štruklji u spomen na djeda Zorislava Drempetića Hrčića kojeg mnoge veze vežu sa školom u Stubici.
Da bi se jezik spasio od zaborava, potrebno je učiniti mnogo više od jednog rječnika. Učinili smo malo, ali smatramo da je ono što smo učinili važno pa ćemo ponoviti riječi dr. sc. Celinić sa predstavljanja: „Poznati je jezikoslovac rekao da je prava čovjekova domovina jezik – dodala bih: ako je jezik domovina, mjesni, materinji govor nam je zavičaj.“
2. NAGRADA NA TRIJENALIMA ZAGORSKOG SUVENIRA
U subotu 8. srpnja 2017. u Muzeju seljačkih buna bilo je otvorenje tradicionalnih 14. trijenala zagorskog suvenira. Glavna tema ovog trijenala bila je Jezik kao simbol identiteta. Zato smo se odlučili sudjelovati s našim Malim rječnikom kajkavskog jezika stubičkoga kraja. Rječnik smo upotpunili bookmarkerima koje su izradili učenici 3.b razreda pod mentorstvom njihove učiteljice Jasminke Repar. Naš trud bio je prepoznat i Rječnik je dobio 2. nagradu na Trijenalima. Urednica Rječnika Danica Pelko i učiteljica Jasminka Repar su u subotu bile na svečanosti i preuzele nagradu koju im je predala ravnateljica Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije gospođa Ksenija Tomić. Budući da je nagrada novčana iskoristit će se za nabavu knjiga za knjižnicu što nas itekako veseli jer je nužno osvježenje u knjižnici nakon revizije knjižnog fonda koja se upravo provodi.
PREDSTAVLJANJE KAJKAVSKOG RJEČNIKA
U OŠ DONJA STUBICA
Priču o predstavljanju Malog kajkavskoga rječnika Stubičkoga kraja treba započeti retoričkim pitanjem koje si postavlja učenik Patrik Martinek u kratkoj pjesmici Kaj: Kaj, kaj, kaj, kaj bum ja fčinil za kajkafski kraj? Upravo to pitanje si često postavljamo kad vidimo kako kajkavski jezik potiho iščezava iz uporabe i u školu dolaze neki novi klinci koji kajkavski ne govore i ne razumiju. A upravo na tom predivnom jeziku su napisani prvi reci književnosti za djecu u našoj domovini. To je jedini pravi materinji jezik svih Zagoraca i jezik srca kojim jedino možemo izraziti svoje najdublje osjećaje. Kako bismo pomogli u očuvanju i revitalizaciji ovog predivnog jezika 2000-te godine u OŠ Donja Stubica osnovana je grupa izvannastavnih aktivnosti Mala Kajkaviana. Zamišljena je kao produžena ruka "velike" Kajkaviane - društva za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine. Članovi Male Kajkaviane pored rada na kajkavskim tekstovima poznatih i manje poznatih autora, od kojih su neki djeca, i sami pišu na kajkavskom jeziku. Njihovi radovi nagrađivani su na brojnim natječajima diljem lijepe naše, a posebno su se istaknuli na Danima kajkavske riječi u Zlataru 2011. godine kad je OŠ Donja Stubica dobila Plaketu Zbora malih pjesnika za doprinos promicanju kajkavskog pjesništva među mladima i osobito uspješan nastup. Ponosimo se i prvom nagradom na natječaju Državne uprave za zaštitu i spašavanje u školskoj godini 2015./2016.
Od samog početka rada Male Kajkaviane pokazala se potreba za rječnikom kajkavskog jezika. Zato je prije skoro 10 godina pala ideja i stvorila se odluka da se ide u prikupljanje riječi za kajkavski rječnik Stubičkoga kraja. Od tada do danas nastala je baza od oko 12 000 pojmova koju treba stručno obraditi kako bi nastao veliki rječnik našeg zavičaja. Prošle školske godine OŠ Donja Stubica se javila na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za darovite učenike i dobila sredstva za tiskanje malog rječnika. Za taj rječnik glavna i odgovorna urednica i voditeljica Male Kajkaviane prof. Danica Pelko odabrala je oko 3 000 pojmova kao osnovni leksik koji je nužan za djecu koja pišu na kajkavskom, za učitelje koji su mentori toj djeci i za sve ljubitelje kajkavske riječi. Rječnik je u listopadu ove godine ugledao svjetlo dana, za tisak ga je pripremio Nikola Sinković, a tiskala ga je tiskara Arkuš iz Donje Stubice. Rječnik baš i nije tako mali jer ima 150 stranica, a osobitost mu je da ima dva dijela: kajkavski s prijevodom na standardni hrvatski jezik i standardni hrvatski s prijevodom na kajkavski. Rječnik je privlačan i stoga što je ilustriran: na predlistku i zalistku su ilustracije starih drvenih kola i štaglja s nazivima za pojedine dijelove kola i alate koji spadaju u štagalj. Ove radove su napravile bivše članice Male Kajkaviane Silvija Kraljić i Doroteja Kišur. U sredini rječnika nalazi se slikovni abecedar koji su izradili učenici članovi Male Kajkaviane. Na taj način rječnik je dobio privlačan oblik, on mami korisnika i sadržajem i formom.
Rječnik je svečano predstavljen 10. studenog 2016. u OŠ Donja Stubica. Prostor školske knjižnice i medijateke bio je tijesan za sve koji su htjeli sudjelovati u ovom događanju. Svoje kajkavske stihove rekli su mladi pjesnici, mali kajkavci, članica Male Kajkaviana Doroteja Dolenec odsvirala nam je na gitari Domjanićev Kaj, a Folklorna grupa OŠ Donja Stubica pod vodstvom učiteljice Tatjane Benko otplesala nam je i odigrala dječje igre iz zagorskoga kraja. Rječnik su nadahnutim riječima predstavile profesorice Željka Horvat-Vukelja, Vlasta Horvatić-Gmaz i Danica Pelko. Željka Horvat-Vukelja je najviše govorila o tome kako je rječnik koncipiran, obrativši pažnju na trud i mar učenika koji su u ovom projektu sudjelovali. Vlasta Horvatić-Gmaz progovorila je o prvim kajkavskim rječnicima naglašavajući time tradiciju brige za kajkavski jezik i bogatu jezičnu baštinu. Danica Pelko je govorila o radu s Malom Kajkavianom, o razlozima i povodima za rad na Malom rječniku te o potrebi ulaganja većih napora u očuvanje, revitalizaciju i popularizaciju kajkavskog jezika. U neformalnom dijelu događanja skupu se obratila i dr. sc. Anita Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje govoreći o rječniku i odnosu Zagoraca prema kajkavskom jeziku. Skupu su se pored ravnateljice škole prof. Sonje Martinek obratila i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije za društvene djelatnosti mr. sc. Jasna Petek, predstavnica MZOS viša savjetnica prof. Katarina Grgec te gradonačelnik Donje Stubice Juraj Srebačić. Goste je kroz program vrlo spretno i simpatično na kajkavskom jeziku provela bivša članica Male Kajkaviane Antonija Bubanko.
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji je izdala OŠ Donja Stubica samo je mali kamenčić u prilog očuvanju kajkavske baštine. Svi koji su radili na njemu nadaju se da će on ući u što više škola, knjižnica i domova i da će se koristiti kao omiljeni priručnik. Uredništvo se također nada da će biti primjedbi, da će se javiti korisnici rječnika koji će upozoriti na različite varijante pojedine riječi s obzirom na raznolikosti u govoru pojedinih mjesta i sela. Rječnik obuhvaća pojmove koji se mogu čuti na širokom području između Gornje Stubice i Oroslavja i sigurno je da postoje brojne lokalne razlike koje u ovakvom izdanju nisu očevidne. Radi pomoći oko pravilnog izgovora bilo bi vrijedno izdati CD sa zvučnim zapisima, no o tome nekom drugom prilikom. Za sada pozivamo sve kajkavce i ljubitelje kajkavske riječi da koriste ovaj mali rječnik kao priručnik i nadamo se da će nekima od njih prirasti srcu kao što je i nama koji smo radili na njemu.
Danica Pelko
Od samog početka rada Male Kajkaviane pokazala se potreba za rječnikom kajkavskog jezika. Zato je prije skoro 10 godina pala ideja i stvorila se odluka da se ide u prikupljanje riječi za kajkavski rječnik Stubičkoga kraja. Od tada do danas nastala je baza od oko 12 000 pojmova koju treba stručno obraditi kako bi nastao veliki rječnik našeg zavičaja. Prošle školske godine OŠ Donja Stubica se javila na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za darovite učenike i dobila sredstva za tiskanje malog rječnika. Za taj rječnik glavna i odgovorna urednica i voditeljica Male Kajkaviane prof. Danica Pelko odabrala je oko 3 000 pojmova kao osnovni leksik koji je nužan za djecu koja pišu na kajkavskom, za učitelje koji su mentori toj djeci i za sve ljubitelje kajkavske riječi. Rječnik je u listopadu ove godine ugledao svjetlo dana, za tisak ga je pripremio Nikola Sinković, a tiskala ga je tiskara Arkuš iz Donje Stubice. Rječnik baš i nije tako mali jer ima 150 stranica, a osobitost mu je da ima dva dijela: kajkavski s prijevodom na standardni hrvatski jezik i standardni hrvatski s prijevodom na kajkavski. Rječnik je privlačan i stoga što je ilustriran: na predlistku i zalistku su ilustracije starih drvenih kola i štaglja s nazivima za pojedine dijelove kola i alate koji spadaju u štagalj. Ove radove su napravile bivše članice Male Kajkaviane Silvija Kraljić i Doroteja Kišur. U sredini rječnika nalazi se slikovni abecedar koji su izradili učenici članovi Male Kajkaviane. Na taj način rječnik je dobio privlačan oblik, on mami korisnika i sadržajem i formom.
Rječnik je svečano predstavljen 10. studenog 2016. u OŠ Donja Stubica. Prostor školske knjižnice i medijateke bio je tijesan za sve koji su htjeli sudjelovati u ovom događanju. Svoje kajkavske stihove rekli su mladi pjesnici, mali kajkavci, članica Male Kajkaviana Doroteja Dolenec odsvirala nam je na gitari Domjanićev Kaj, a Folklorna grupa OŠ Donja Stubica pod vodstvom učiteljice Tatjane Benko otplesala nam je i odigrala dječje igre iz zagorskoga kraja. Rječnik su nadahnutim riječima predstavile profesorice Željka Horvat-Vukelja, Vlasta Horvatić-Gmaz i Danica Pelko. Željka Horvat-Vukelja je najviše govorila o tome kako je rječnik koncipiran, obrativši pažnju na trud i mar učenika koji su u ovom projektu sudjelovali. Vlasta Horvatić-Gmaz progovorila je o prvim kajkavskim rječnicima naglašavajući time tradiciju brige za kajkavski jezik i bogatu jezičnu baštinu. Danica Pelko je govorila o radu s Malom Kajkavianom, o razlozima i povodima za rad na Malom rječniku te o potrebi ulaganja većih napora u očuvanje, revitalizaciju i popularizaciju kajkavskog jezika. U neformalnom dijelu događanja skupu se obratila i dr. sc. Anita Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje govoreći o rječniku i odnosu Zagoraca prema kajkavskom jeziku. Skupu su se pored ravnateljice škole prof. Sonje Martinek obratila i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije za društvene djelatnosti mr. sc. Jasna Petek, predstavnica MZOS viša savjetnica prof. Katarina Grgec te gradonačelnik Donje Stubice Juraj Srebačić. Goste je kroz program vrlo spretno i simpatično na kajkavskom jeziku provela bivša članica Male Kajkaviane Antonija Bubanko.
Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji je izdala OŠ Donja Stubica samo je mali kamenčić u prilog očuvanju kajkavske baštine. Svi koji su radili na njemu nadaju se da će on ući u što više škola, knjižnica i domova i da će se koristiti kao omiljeni priručnik. Uredništvo se također nada da će biti primjedbi, da će se javiti korisnici rječnika koji će upozoriti na različite varijante pojedine riječi s obzirom na raznolikosti u govoru pojedinih mjesta i sela. Rječnik obuhvaća pojmove koji se mogu čuti na širokom području između Gornje Stubice i Oroslavja i sigurno je da postoje brojne lokalne razlike koje u ovakvom izdanju nisu očevidne. Radi pomoći oko pravilnog izgovora bilo bi vrijedno izdati CD sa zvučnim zapisima, no o tome nekom drugom prilikom. Za sada pozivamo sve kajkavce i ljubitelje kajkavske riječi da koriste ovaj mali rječnik kao priručnik i nadamo se da će nekima od njih prirasti srcu kao što je i nama koji smo radili na njemu.
Danica Pelko